Stručni osvrt Gorana Kneževića

ostale stručne članke možete pročitati na www.ethno.hr

 

NAJBOLJE PLESNE I VOKALNO – INSTRUMENTALNE IZVEDBE
30. SMOTRE FOLKLORNIH AMATER A GRADA ZAGREBA

 

Tijekom travnja, svibnja i lipnja ove godine održavala se 30. smotra zagrebački folklornih amatera. Na smotri su sudjelovali dječje folklorne skupine - ansambli, izvorne i zavičajne skupine te reproduktivni ansambli. Ukupno 59 kulturno umjetničkih subjekata. U sklopu pravila Smotre skupine su mogle sudjelovati s jednom točkom, 30 minutnim programom ili ansambli dječji sa 60 minuta, a odrasli sa 80 minuta programa. Održano je petnaestak koncerata koje je pratila u sastavu promjenjiva tročlana stručna komisija (za nošnje, glazbu i ples). Na kraju smotre održana je završna večer „najboljih“, 09.06.20007. u KD V.Lisinskog.

Nakon prošlogodišnje završne večeri najuspješnijih folklornih izvedaba i ostvarenja amatera Grada Zagreba, pomislio sam da će organizator naučiti ponešto na vlastitim greškama i ove godine nas ugodno iznenaditi, ali sve je ostalo samo nada jer: izostanak dostojnog obilježavanja 30. obljetnice, početničko postavljanje redoslijeda programa završne večeri, nevjerodostojnost izbora najuspješnijih, nepoznavanje socioloških potreba amaterizma, neosjetljivost na potrebe dječjih folklornih skupina - ansambla, neimanje jasne vizije razvoja folklornog amaterizma, sustavno obezvrjeđivanje amaterizma i stvaralaštva, upućuje da organizator ili neće ili ne zna . Jedini boljitak je napravljen u dužini trajanja završene večeri sa tri sata smanjeno je na dva sata ali ono što smo gledali upućuje na zaključak mutne podzemne vode, ispod Zagreba kolo vode.

Ljubilarna 30. smotra.

To je bila jedinstvena prilika da su uruče priznanja ansamblima koji su sudjelovali na svih 30. Smotri, umjetničkim voditeljima i folklornim djelatnicima, plesačima ili sviračima. Također se je mogla – morala izvršiti stručna analiza svih dosadašnjih koreografskih ostvarenja (po uspješnosti, krajevnoj zastupljenosti) i umjetničkog rada. Objaviti monografija (fotografije, stručne kritike, programe). Sa sociološke strane analizirati rad, napredak ili prestanak s radom pojedinih društava i udruga. Jedno po čemu će biti ova smotra zapamćena je video zid na kojem smo mogli vidjeti sve potrebne informacija vezane uz izvedbe i izvođače.

Stručna komisija

Sastav stručne komisije se mijenjao od koncerta do koncerta i to je dovoljno da izbor za završnu večer izgubi svaku vjerodostojnost i objektivnost. Začuđuje sudjelovanje članova stručne komisije u takvom, unaprijed upitnom modelu određivanja najuspješnijih ali to ih ne oslobađa odgovornosti za ovakav izbor i koncepciju završne večeri. Bez obzira što će oni sve to prevaliti na leđa organizatora i pokušati sa sebe skinuti svaku odgovornost. Postavlja se pitanje da li izbor za završnu večer određuje organizator ili stručne komisije. Ukratko, dok organizator ne uspije osigurati stručnu komisiju u istom sastavu za sve izvedbe ili za skoro sve, završna večer ne može ni minimalno zadovoljiti vrijednosne kriterije (objektivnost, kvalitetu i ost.). Prošireni sastav članova stručne komisije iz godine u godinu se ponavlja nije li sazrjelo vrijeme za „nove“ stručnjake. Predlažem organizatora da angažira mene (selektor prema kriterijima Foke) i obećajem da ću odgledati sve izvedbe iduće godine, napisati stručne izvještaje i koncipirati završnu večer. I isto tako ću odabrati stručnjake za nošnje i glazbu. Eto, da ne bi ispalo da samo gledam sa strane i negodujem.

Koncepcija programa

Iz ovako postavljenog programa i laik bi shvatio da tu nešto ne štima. U prvi dio programa nagurano je sedam, a u drugi 5 izvedbi. Ako malo bolje promotrimo vidimo da u prvom dijelu programa je poredano 5 nazovimo to tako komornih točaka (pratnja tradicijski instrumenti – mih, šargije, kutarevka i sl). Drugi dio programa je već bio gledljiviji.

1. FA Venčec - dječja skupina, kor. Boris Harfman
2. KUD Frankopan – Remete, pjesme i plesovi iz Međimurja, kor. Boris Harfman
3. KUD Bosna Srebrena - kola i pjesme iz Bosanske posavine, kor. Mićo Martić
4. KUD Sesvetska Sela - pjesme i plesovi Zapadne Hercegovine, kor. Branimir Milas
5. Zavičajno društvo Sinac – lički svadbeni običaji, Ana Kelin
6. FA Zagreb-Markovac- plesovi i pjesme otoka Paga, kor. dr. Ivan Ivančan
7. ZFA dr. I. Ivančana - pjesme, plesovi i običaji Rame, kor. Vladimir Kuraja

Odmor

8. KUD Orač - Vienec moj Demerski. kor. Ivica. Ivanković
9. KUD Orač - Žetva u Kupljenovu, kor. Ivica Ivanković
10. KUD Dragutin Domjanić - pjesme i plesovi Međimurja, kor. Branimir Milas
11. FA Ententin - vokalno scenski prikaz slavonskog folklora, Ćaleta-Knežević
12. ZFA dr. I. Ivančana - Podravski svati, kor. dr. Ivan Ivančan

Statistika bez komentara

Ovom prigodom neću komentirati kvalitetu izvedbi i ostvarenja nego ću se poslužiti hladnom statistikom koja će možda uputi na određene zaključke.

Najuspješniji ansambli
ZFA dr. Ivana Ivančana i KUD „Orač“, Demerje sa po dvije izvedbe

Najuspješniji koreografi
Dr. Ivan Ivančan, Boris Harfman, Branimir Milas i Ivica Ivanković sa po dvije koreografije

To je odlučila stručna komisija:
Ivica Ivanković, Tvrtko Zebec, Stjepan Sremac, Ivnačica Ivkanec, Margareta Biškupić, Irena Mihalić, Bojan Pogrmilović, Dražen Varga i ispred organizatora Lucija Franić - Novak. Kako se imena članova stručnog „čuvaju“ do zadnjeg trenutka i predstavljaju svojevrsnu misteriju postoji mogućnost da sam pojedine stručnjake ispustio i unaprijed se zbog toga ispričavam.

Posebnosti

Na ovoj smotri je dominirao priređivački folklor koji se temelji na koreografskoj bezidejnost, površnosti i neinventivnosti. Očigledna dugogodišnja nastojanja zagrebačkih stručnih komisija na kvazi izvornosti izrodila su nekakav bezvrijedni scenski surogat – priredbe, koji ima za cilj promovirati prosječnost. Jedine svijetle točke smotre su vrsnoća izvođenja Vlahovićanaca i Markovčana, uživljenost i autentičnost djece i mladih iz zavičajnog društva Bosna Srebrna, te drugačiji pristup u obradi folklorne građe na sceni autora I.Ivankovića (Vienec moj Demerski) i Ćaleta – Knežević. (vokalno scenski prikaz). Držim da smislene „novine“ treba bezrezervno podržati i omogućiti im javnu promidžbu, a vrijeme će pokazati njihovo uspješnost i utjecaj na razvoj koreografske misli.

Na smotri je nastupila samo jedna reproduktivna dječja skupina. Prvo, pitam se zašto nije omogućen nastup barem za tri dječje grupe jer na koji način mi mislimo stimulirati djecu ako im nećemo omogućiti nastup na tako velikim događajima. Drugo, ako je to najbolja dječje ostvarenje na Smotri (a nije, jer sam osobno vidio bolje) onda možemo kazati da je u Gradu Zagrebu dječje folklorno stvaralaštvo u velikoj krizi, što također nije točno. Treće, zašto se za dječje ansamble ne organizira večer najuspješnijih (ne mora biti velika dvorana V.Lisinskoga) i time pruži ozbiljnost i dignitet tom vrlo važnom segmentu amaterskog folklornog stvaralaštva. Predlažem organizatoru da ode na smotru dječjeg folklora u Križevce, Karlovac ili Kutinu, gdje će imati priliku vidjeti i spoznati što je dječji folklor i odnos organizatora prema djeci. Danas, na velikim nogometnim spektaklima, igrači izlaze na teren držeći za ruku dijete i time pokazuju koliko je svijetu stalo do djece i njihovog sretnog djetinjstva, a zagrebačka smotra folklora pokazuje krajnju neosjetljivost i hladnoću prema dječjem smiješku, htjenju i stvaralaštvu. Niti jedan od članova stručne komisije, barem što se tiće plesa, nije radio s djecom, to možda govori sve o toj temi.

Zaključak

Zagrebački amateri imaju smotru kakvu zaslužuju. To je odraz već poduže nezainteresiranosti zagrebačkih folklornih ansambala, stručnjaka i djelatnika za smotru i svi je samo odrađuju kako bi zadovoljili formu i dobili godišnje dotacije. Kako visina dotacije ne prati vrsnoću programa više nikom i nije važno što će se dogoditi, odnosno što će struka i organizator napisati. Postavlja se pitanje da li je uopće potrebna završna večer „najboljih“ kada se ne može u sklopu postavljenih kriterija, procijeniti „najbolje“. Po meni - ne .


GORAN KNEŽEVIĆ

 

 


 
 
© www.hrvatskifolklor.com
developed by: SLAVONAC