naše usluge:




 

 

 

 

piše Josip Forjan, prof

OSTALE TEME :


objavljeno: 16.2.2010 god.

 

Utjecaj građanskih modnih stilova na tradicijsko odijevanje

 


Stil odijevanja hrvatskoga seljaštva početkom 20. stoljeća razlikovao se od načina odijevanja ostalih društvenih slojeva. Brojna tradicijska obilježja, prepoznatljiva u kroju, materijalu i načinu urešavanja, zadržala su se iz duboke starine. Istovremeno, na njemu uočavamo brojne promjene, koje su posljedica utjecaja različitih europskih povijesnih kulturnih stilova, te oponašanja onovremene mode građanskoga društvenoga sloja.


Razvoj i promjene narodnoga ruha početkom 20. stoljeća omogućili su izmijenjeni društveni, socijalni i ekonomski uvjeti. Raspadanje velikih obiteljskih zadruga, u kojima je bilo puno ženske radne snage pa se odjeća proizvodila na autarkičan način, uvjetovalo je smanjenje količine i promjenu načina proizvodnje odjeće. Razvojem industrije i trgovine jača i kupovna moć seoskog stanovništva, kojem tržište nudi nove sirovine za proizvodnju odjeće – svilu, baršun, til, zlatan konac, kupovnu čipku i različitu pozamenteriju. Formira se novi društveni sloj bogatijih veleposjednika, trgovaca i obrtnika, koji se iz seoskih sredina preseljavaju u prigradska i manja gradska naselja, stvarajući nova materijalna i duhovna kulturna dobra s elementima ruralnog i urbanog, te promovirajući posebnu vrstu odjeće tzv. varošku nošnju. Seoski ju je svijet sve više oponašao i postupno preuzimao kao svoju.


Brojni etnografski zapisi svjedoče da su se suvremenici u početku kritički odnosili prema promjenama tradicijske odjeće i nisu ih odobravali. Tako su istovremeno u istoj životnoj sredini postojali paralelni stilovi odijevanja – konzervativniji tradicijski (uglavnom kod starijeg stanovništva i u radnim prigodama) i suvremeniji «po novoj modi» (uglavnom kod mlađe populacije u svečanim prigodama). Brojni su i primjeri međusobnog preslojavanja starog i novog (npr. krzneni ženski kožušak, koji se u 19. st. nosio uz starinsko ruho, u Srijemu se je pedesetih godina 20. st. nosio i uz svilenu suknju i bluzu).


Pojedini modni utjecaji europskog ili gradskog podrijetla početkom 20. stoljeća postupno počinju mijenjati seljačko ruho. Promjene su najprije zahvatile mušku odjeću. Umjesto platnenih košulja i gaća, muški svijet počinje nositi svilene ili vunene kašmirske košulje građanskoga kroja, odnosno suknene ili samtene hlače jahaćeg kroja po uzoru na onodobne uniforme. Suknene muške haljetke surine, koporane ili pletene veste reklje, maje, guće najčešće zamjenjuju crni kaputi građanskoga kroja. Pokrivalo glave šešir postupno poprima formu polucilindra, a dinarsku crvenkapu zamjenjuje građanska kapa sa štitnikom šiltom. Umjesto opanaka, muškarci počinju obuvati različite modele cipela, čizama ili kožnih dokoljenica, ovijača gamaša, komašlina. Promjene su dalje tekle u pravcu redukcije ukrasa i krajnjeg pojednostavnjenja muške tradicijske odjeće.


Miješanje i prožimanje građanskih modnih stilova sa tradicijskim komponentama seljačke odjeće mnogo je vidljivije na ženskom kostimu. Ukrašavanje odjeće raznobojnim cvjetnim motivima, čipkama, svilenim vrpcama, pliseom, odabir pastelnih gospockih boja veziva, izrada strukiranih haljetaka koji se od struka lepezasto šire, upotreba svilene tkanine, pliša i tila za izradu odjeće, te stil tzv. širokog odijevanja u duhu je tzv. seljačkog baroka, rokokoa, bidermajera i historicizma. Po uzoru na građansku modu i seljanke počinju nositi visoke cipele na žniranje štifletne, lakovane ili kožne sandale. Strogo propisane oblike tradicijskog češljanja zamjenjuju različite varijante frizura koje se izrađuju različitim načinima kovrčanja brenovanja kose. Dopunjuju ih različite mrežice (tzv. nec u valpovačkom kraju), svilene i pozamenterijske vrpce, češljevi, ukosnice, te papirnati, platneni, voštani vjenci i cvjetovi.


Iako neki smatraju da je utjecaj građanske mode negativno utjecao na tradicijsku odjeću uništivši njezinu autohtonost i estetiku, sačuvani eksponati i dokumentarne fotografije svjedoče o prepoznatljivom, osebujnom modnom stilu i odjeći zavidnih likovnih i estetskih vrijednosti.

 

   
© FOLKLOR D.O.O. za promicanje i očuvanje kulturne baštine